Povežite se sa nama

IZDVOJENO

OTVORENA DEONICA AUTO-PUTA MIRA NIŠ-MEROŠINA – Vučić: Moramo da budemo promoteri saradnje, da zarađujemo više i živimo bolje!

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je otvaranju deonice Auto-puta mira (E-80) Niš-Merošina.

Predsednik je rekao da je jug Srbije mnogo lep, da smo uvek nekako potcenjivali jug i istok Srbije i da je jako važno da se ojača i osnaži ovaj deo zemlje.

– Mnogo novca ćemo da uložimo u ovaj deo. U Prokuplju se konačno završava industrijska zona i potrebno je dovesti investitore, bez dobrih puteva nema ni njih. Zato ćemo ovde da radimo pun profil puta, jer bez dobrog puta neće da dođu investitori. Pomoći ćemo oko škola u Kuršumliji, pomoći ćemo Blace, Žitorađu – rekao je Vučić i dodao:

– Želim da iskoristim priliku da se zahvalim našim partnerima iz EU na velikoj pomoći, oni su nam dali 40 miliona evra poklona za ovaj put. To je veliki novac za našu zemlju, to je za nas 3 i po, 4 kilometra punog auto-puta na ovakvoj deonici.

Predsednik je rekao da je ovo kapitalni objekat. Dodaje da je ponosan što će nas ovaj put povezati i sa Srbima i Albancima na Kosovu i Metohiji. Kako kaže, ovo će biti jedan od najprometnijih auto-putevima za 20, 25 godina.

– Ja sam to naučio, ne treba stvari gledati za tri, četiri godine, već za 20, 25 godina. A tada će ovo biti najprometniji put i mnogo nam je značajan i za Toplicu i njen napredak, kao i povezivanje sa ljudima drugih nacionalnosti – rekao je Vučić i dodao:

– Zašto ne bismo našu višnju prodavali u Albaniji. Mi moramo da budemo promoteri saradnje, da zaradimo više i živimo bolje.

– Treba da vodimo mudru politiku spajanja i vezivanja. U Nišu u septembru polaažemo kamen temeljac za novu fabriku, gde će biti 375 radnih mesta – rekao je predsednik i dodao da će država nastaviti da ulaže u pet okruga, u Toplički, Nišavski Pirotski, Jablanički i Pčinjski.

Obraćanje Emanuela Žiofrea

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre, rekao je da je izgradnja puteva za njega oduvek predstavaljala simbol evrointegracija.

– Put predstavlja prvenstveno transportnu rutu, ali isto tako i vezu ljudi u čitavom regionu. Mi želimo da budu i simbol mira i stabilnosti u regionu – rekao je Žiofre.

FOTO: TV PINK PRINTSCREEN

Kako kaže, ovaj novi put treba da bude put mira, stabilnosti i poverenja. Dodaje da je ova deonica samo prvi segment mnogo većeg projekta koji će povezivati gradove ovog dela Srbija sa Jadranom, pa sve do Drača.

– Auto-put Niš-Merdare smatramo da će biti kičma regionalne putne mreže – rekao je Žiofre.

Kako kaže, izgradnja ovog puta je deo jedne šire slike i plana za Zapadni Balkan. Dodaje da je deo velikog ekonomsko investicionog plana.

– Mi smo rešeni da nastavimo dobru saradnju sa Srbijom, veze koje Srbija ima sa EU su već jake i postaće u budućnosti još jače. Mi smo najveći trgovinski partner, investitor i donator Srbije. Mi smo prijatelj Srbije i nastavićemo da radimo u tom duhu – rekao je Žiofre.

Prezentacija turističkih organizacija

Posle obilaska deonice auto-puta, predsednik prisustvuje prezentaciji turističkih organizacija Nišavskog i Topličkog okruga, a potom će uslediti obraćanje Vučića i šefa delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea.

FOTO: TV PINK PRINTSCREEN

Obilazak deonice:

Nakon prezentacije, usledio je obilazak nove deonice auto-puta u dužini od 5,5 kilometara.

Predsednik je rekao da nije jednostavno niti lako uraditi ovakav posao, dodaje da svi žele da vide auto-put, ali niko ne želi da da pare za kamen.

– Mi se trudimo da damo i za to, i za plate i penzije, kao i za sve drugo – rekao je Vučić.

Kako kaže, više od milijardu i 200 će se uložiti u ovaj put, jer, kako dodaje, žele da se uradi pun profil.

Dodaje da treba da se urade i škole u Prokuplju i Kuršumliji, kao i u Žitorađi. Takođe i vrtić u Blacu, kao i još lokalnih puteva.

– Mi smo još u okviru Berlinskog procesa, 2014. godine, pričali o tome. Mislim da je jako važno da budemo spojeni sa Gračanicom, Prištinom, Dračom – rekao je predsednik i dodao:

– Ovi putevi su poziv za investitore jer se gradi industrijska zona u Prokuplju. Govorimo što nismo nikad svojim napretkom zadovoljni, a to je dobro jer nas gura napred – rekao je Vučić.

– Ovaj put je perfektno urađen, kao da ste došli u Austriju i Švajcarsku. Srbija danas u Evropi, proporcionalno svojoj veličini, gradi najveći broj puteva, kilometara – rekao je i upitao da li je bilo problema sa eksproprijacijom.

Vučić je rekao da kilometar puta košta 8-9 miliona.

– Kada otvarate stotine kilometara, to su milijarde evra. Pomaže EU naravno, ali uvek računajte da je to zasnovano na finansijskoj stabilnosti naše zemlje – izjavio je Vučić i rekao da će se novom deonicom moći proći već danas posle 13 časova.

Predsednik o platama, najavio i povećanje minimalca

– 735 evra juče, to je prosečna plata. Sada će da raste dodatno kada se poveća prosvetnim radnicima i medicinskim sestrama u septembru, sada se drastično povećava i pripadnicima Vojske Srbije. Od kraja godine i povećanje minimalca, biće od 400 evra otprilike. Ljudi koji dođu u Beograd posle nekoliko godina, ne veruju kako izgleda, koliko se promenio – rekao je Vučić.

Prezentacija projekta

Predsednik je najpre prisustvovao prezentaciji projekta auto-puta E-80 Niš-Merdare.

Razgovarao je sa prisutnima, izvođačima, kao i šefom delegacije EU Emanuelom Žiofreom.

Posle toga, očekuje se prezentacija turističkih organizacija Nišavskog i Topličkog okruga, a potom i obraćanje Vučića i šefa delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea.

Deonica Niš-Merošina deo je auto-puta Niš-Merdare, dugog oko 77 kilometara koji bi trebalo da poveže Srbiju sa lukama na Jadranskom moru.

IZVOR: Pink.rs, Foto: Printscreen TV Pink

Nastavite sa čitanjem
Kliknite da biste komentarisali

Ostavite odgovor

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Neophodna polja su označena *

IZDVOJENO

Bastion Marije Terezije: Živo srce Temišvara gde se vekovi prepliću sa modernim ritmom

FOTO: Teleks.rs
Pre skoro četiri veka, čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija opisao je Temišvar kako leži u močvarama reke Tamiš, kao kornjača u vodi, sa bastionima kao nogama i unutrašnjom tvrđavom kao glavom.

Danas, dok koračate ulicom Hektor, svedočite jedinom preostalom „udu“ te istorijske kornjače – Bastionu Marije Terezije, koji ponosno stoji kao najveći očuvani fragment nekadašnje temišvarske tvrđave.

 

Izgrađen između 1730. i 1735. godine, ovaj kolos od crvene cigle prvobitno je bio poznat kao „Ravelin depozita provijanta“ (skladište hrane). Tek oko 1744–1745. godine, u čast kraljice Marije Terezije, dobija ime koje nosi i danas. Njegova arhitektura u obliku oštre strelice svedoči o vojnim inovacijama tog vremena, projektovana u stilu koji je kombinovao italijanske uticaje sa sistemima fortifikacije koje su razvili Pagan i Vauban.

Iako je Temišvar nekada opasivalo devet ovakvih bastiona, Marija Terezija je jedini koji je preživeo talas defortifikacije s kraja 19. veka, uglavnom zahvaljujući tome što su njegove prostorije bile praktične za upotrebu. Kroz vekove, ovi zidovi su videli sve: bili su rezidencija rimokatoličke episkopije, radionice, škole, internati, pa čak i državni arhiv.

Foto: Teleks.rs

Danas, Bastion više nije hladno vojno utvrđenje, već pulsirajući društveni pol grada. Nakon velike restauracije završene 2010. godine, postao je dom brojnim kulturnim institucijama. Ovde se nalaze stalne postavke Muzeja Banata, uključujući fascinantnu „Vojnu istoriju Banata“ i dela svetski poznatog karikaturiste Štefana Pope Popasa.,

Za posetioce željne opuštanja, Bastion nudi jedinstven spoj istorijskog ambijenta i modernog luksuza. Unutar njegovih lukova smešteni su restorani, koji služi tradicionalnu rumunsku kuhinju, moderni kafići i ekskluzivni klubovi. Posebna atrakcija je zelena terasa, jedinstvena u gradu, koja omogućava šetnju iznad samog ansambla muzeja.

Foto: Teleks.rs

Iskustvo Bastiona dostiže vrhunac u večernjim satima. Kada se upale dekorativna svetla, drevne zidine poprimaju magičan izgled, postajući omiljeno mesto za fotografe i romantične šetnje. Tokom leta, Bastion postaje bina na otvorenom; serije događaja poput „Bastion by Merlin“ oživljavaju prostor koncertima i predstavama za decu i mlade.

Međutim, Temišvar ne staje ovde. Najavljena je nova faza modernizacije. Planovi uključuju uvođenje ambijentalnog osvetljenja najnovije generacije, nove fontane, više zelenih površina i pretvaranje zone u potpuno pešačku tokom velikih kulturnih manifestacija. Cilj je da se ovaj prostor, koji već sada spaja prošlost i sadašnjost, transformiše u još energičnije mesto susreta istorije, gastronomije i umetnosti.

Kao svedok vremena koji je izdržao opsadu od 107 dana tokom revolucije 1848. godine, Bastion Marije Terezije ostaje nepokolebljivi simbol Temišvara – grada koji se stalno iznova definiše, ne zaboravljajući svoje korene. Za svakog putnika koji zakorači u ovaj banatski grad, Bastion nije samo turistička atrakcija, već živa priča koja se i dalje piše.

Nastavite sa čitanjem

IZDVOJENO

Prerast u Dobroselici – Tiha čuda kamena i vremena

Foto: Teleks.rs

Duboko u brdima zapadne Srbije, daleko od gužve i turističkih ruta, nalazi se Prerast u Dobroselici na Zlatiboru – prirodni kameni luk koji svedoči o snazi vremena i strpljenju prirode.

Smešten u selu Dobroselica, ovaj prerast ostao je skoro nepoznat široj javnosti, ali upravo u tome leži njegov poseban šarm.

Foto: Teleks.rs

Prerasti su retke geomorfološke pojave, nastale dugotrajnim delovanjem vode na stene. U Dobroselici je priroda, kap po kap, izdubila masivnu stenu i oblikovala kameni svod koji danas deluje gotovo nestvarno. Prerast u Dobroselici ne impresionira samo svojim izgledom, već i ambijentom u kojem se nalazi – okružen šumom, tišinom i čistim vazduhom.

Foto: Teleks.rs

Do prerasta se dolazi lokalnim putevima i kratkom šetnjom kroz prirodu. Ovde posetilac dolazi kao gost, ne kao turista. Upravo zbog toga iskustvo je autentično i lično. Zvuk koraka po lišću, miris zemlje i hlad kamena pod lukom prerasta ostaju u sećanju duže od svake fotografije.

Foto: Teleks.rs

Meštani Dobroselice prerast doživljavaju kao deo svakodnevice, ali i kao mesto koje zaslužuje poštovanje. Ne priča se glasno, ne ostavlja se otpad i ne narušava se prirodni sklad. To je nepisano pravilo koje bi svaki posetilac trebalo da prihvati.

Foto: Teleks.rs

Prerast u Dobroselici nije destinacija za masovni turizam. On je mesto za one koji žele da uspore, da zastanu i da se podsete koliko je priroda moćna, a čovek mali. U vremenu brzih putovanja i kratke pažnje, ovaj kameni luk stoji mirno, kao da poručuje da najlepše stvari nastaju polako.

Nastavite sa čitanjem

IZDVOJENO

Iza zidova Belvedera: Mesto gde su se susreli umetnost, moć i istorija

Foto: Teleks.rs

Na blagoj uzvišici južno od istorijskog centra Beča, iza simetričnih vrtova i fontana koje se kaskadno spuštaju ka gradu, nalazi se Dvorac Belvedere, jedno od najprepoznatljivijih mesta austrijske prestonice i nezaobilazna stanica za ljubitelje istorije i umetnosti.

Belvedere nije jedan, već kompleks koji čine Gornji i Donji Belvedere, povezani prostranim baroknim vrtovima. Izgrađen je početkom 18. veka kao letnja rezidencija princa Eugena Savojskog, čuvenog vojskovođe Habzburške monarhije. Za razliku od mnogih dvoraca tog doba, Belvedere nije imao odbrambenu funkciju. Njegova svrha bila je jasna – uživanje, reprezentacija i umetnost.

Od plemićkog doma do mesta istorijskih odluka

Posle smrti princa Eugena, Belvedere prelazi u vlasništvo carske porodice i tokom vremena dobija novu ulogu. U njegovim salonima održavali su se prijemi, dvorske svečanosti i politički susreti. Najznačajniji trenutak moderne istorije dvorca dogodio se 1955. godine, kada je u Gornjem Belvedereu potpisan Državni ugovor kojim je Austrija povratila punu nezavisnost posle Drugog svetskog rata.

Taj događaj dao je Belvedereu značenje koje prevazilazi arhitekturu i umetnost. Dvorac je postao simbol austrijske državnosti i prekretnice u istoriji zemlje.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Teleks (@telekssrbija)

Dom najpoznatije slike Austrije

Danas je Belvedere jedan od najvažnijih muzejskih kompleksa u Beču. Posebnu pažnju privlači zbirka posvećena bečkoj secesiji, u kojoj centralno mesto zauzima Gustav Klimt. Njegova slika „Poljubac“, izložena u Gornjem Belvedereu, smatra se najpoznatnijim umetničkim delom u Austriji i gotovo je nemoguće videti je bez gužve posetilaca.

Pored Klimta, u Belvedereu se mogu videti dela Egona Šilea i Oskara Kokoške, umetnika koji su obeležili burni početak 20. veka i trajno promenili evropsku umetničku scenu.

Vrtovi, pogled i svakodnevni život

Belvedere nije impresivan samo iznutra. Pogled sa gornje terase, koji se pruža preko vrtova ka centru Beča, jedan je od najlepših u gradu. Tokom proleća i leta vrtovi su puni turista, ali i Bečlija koji ovde dolaze na šetnju, trčanje ili kratak predah. Zimi, dvorac poprima mirniju, gotovo melanholičnu atmosferu, kada barokna arhitektura dolazi još više do izražaja.

Više od muzeja

U gradu bogatom dvorcima i kulturnim institucijama, Belvedere se izdvaja jer nije samo spomenik prošlosti. On je i danas aktivan prostor – mesto izložbi, kulturnih događaja i susreta. Upravo ta kombinacija istorijske težine i savremenog života čini Belvedere jednim od najposećenijih i najvažnijih lokaliteta u Beču.

Za mnoge posetioce, to je mesto koje najbolje pokazuje kako se u Beču prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.

Nastavite sa čitanjem

NASLOVNA

NASLOVNA3 месеца pre

Od „Bože moj“ do PZE: Aleksandar Ilić Dilan stoji iza pesama koje ostavljaju trag

Aleksandar Ilić Dilan jedan je od onih tekstopisaca čiji se rukopis lako prepoznaje. Njegove pesme nose snažan emotivni naboj, a...

IZDVOJENO4 месеца pre

Prerast u Dobroselici – Tiha čuda kamena i vremena

Duboko u brdima zapadne Srbije, daleko od gužve i turističkih ruta, nalazi se Prerast u Dobroselici na Zlatiboru – prirodni...

NASLOVNA9 месеци pre

Miloš Kosanović odgovara na pitanja navijača: Mislim da je veoma bitno da svi igrači koji počinju da se bave profesionalnim fudbalom imaju neki svoj cilj i da žive taj cilj

Fudbalski klub Železničar iz Pančeva je jedinstvenog stava: „Ponosni smo što je naš fudbaler, Miloš Kosanović, izabran u idealni tim...

DRUŠTVO12 месеци pre

U SRCU NOVOG PAZARA! Đaci jedine prve privatne akreditovane srednje škole ‘Nikola Tesla’ u akciji promocije zdravlja

Učenici jedine i prve privatne akreditovane srednje škole „Nikola Tesla“ iz Novog Pazara svojim sugrađanima su merili pritisak, šećer u...

NASLOVNA1 година pre

VELIKI USPEH KARATISTA IZ MIRIJEVA! ČLANOVI KK KAMAKURA BLISTALI NA EVROPSKOM PRVENSTVU U ITALIJI

Reprezentacija Srbije ostvarila je zapažen uspeh na SKDUN – 14. Evropskom prvenstvu u karateu, u italijanskom gradu Lignano Sabbiadoro. Poseban...

NASLOVNA1 година pre

Herceg Novi u Skadarskoj: Roštilj, karikature i duša starog Beograda

Na samom početku Skadarske ulice, kao kapija boemske četvrti, već tri decenije stoji kafana „Herceg Novi“. Iako nosi ime grada...

NASLOVNA1 година pre

Đurović i Jorgić najavili FIDE Svetsko školsko prvenstvo u šahu u Vrnjačkoj Banji: Očekuje se preko 450 učesnika iz celog sveta

Predsednik opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović i predsednik Šahovskog saveza Srbije Andrija Jorgić najavili su danas održavanje FIDE Svetskog školskog...

Daniel Trencovski Daniel Trencovski
NASLOVNA1 година pre

Zasenio Balkan: Zvezda Granda Daniel Trencovski snimio najskuplji spot i obećava još veći bum na muzičkom nebu

Pevač Daniel Trencovski, Zvezda Granda, odlučio je da 2025. godinu započne u velikom stilu. Nakon meseci posvećenog rada, predstavio je...

DRUŠTVO1 година pre

TAJNA USPEHA SULTANIJE IZ SRBIJE: Žena čije ime se sa poštovanjem izgovara od Bosfora do Novog Pazara

Prof. dr Birsena Duljević Numanović, pisac, istraživač i uspešna preduzetnica predstavlja inspiraciju i motivaciju, ne samo za žene, već i...

NASLOVNA1 година pre

Blizanci! Zodijački genijalci koji vladaju svetom

Da li ste se ikada zapitali šta Blizance čini tako neodoljivo moćnima? Njihova harizma, inteligencija i nepokolebljiva prilagodljivost nisu samo...

Reklama

Facebook

NAJNOVIJE

YouTube
Instagram
Tiktok