IZDVOJENO
VUČIĆ NA OTVARANJU FABRIKE HANSGROHE: Grad Valjevo, ceo kolubarski okrug dobija izuzetnog poslodavca – Imamo preko 80.000 ljudi zaposlenih u nemačkim kompanijama
Nemačka kompanija Hansgrohe otvorila je danas u Valjevu fabriku sanitarne opreme, a predsednik Aleksandar Vučić je izjavio da je to velika stvar za taj grad i našu zemlju, kao i da će Hansgrohe od kraja sledeće godine zaposliti 300 radnika i posle do 1.000.
Vučić je rekao da je otvaranje fabrike ogromna stvar za Valjevo, za celu Srbiju. Takođe je najavio da će Hansgrohe od kraja sledeće godine zaposliti 300 radnika.
– Kada uradite i brzu saobraćajnicu, kada uradimo železnički čvor, ka Užicu, sve se menja. Imaćemo saobraćajnicu koja će da spoji sve sa Beogradom, imaćemo gasovod, to je novi grad – kazao je Vučić.
Predsednik Vučić je rekao i da Krušik stoji bolje, a da bismo mi voleli da ipak nema rata.
– Hansgrohe je fantastična kompanija. Ovo im je jedna od najboljih fabrika – naveo je Vučić i rekao da je trenutno 50 ljudi zaposleno.
FOTO: TV PINK PRINTSCREEN
Kako kaže, kada odete u Beč, Minhen, u hotel, uglavnom ćete videti česme napravljene u Srbiji.
– Ima tuš koji izgleda kao solariju, ja to nisam video – rekao je Vučić i najavio da će do 2027. godine biti zaposleno 1.000 ljudi.
Vučić je rekao da takve kompanije ovde dolaze da ostanu.
Upitan kako mu sve deluje, predsednik Vučić je rekao da je neverovatno koliki je prostor hale.
– Ovo će sve da bude puno mašina. Naše kompanije su gradile ovaj prostor. Ja sam Hansgrohe najavio 2021. godine, da završite sve za tako kratko vreme, da vam kažem i na sastanku koji smo imali ja sam i sebe kritikovao… Negde smo spori, ali sve u svemu uradili smo nešto što u nekim zemljama koje su iznad nas ne bi bilo završeno ni za 5 godina – kazao je Vučić i nastavio obilazak fabrike.
Vučić je istakao i koliko su nemačke investicije značajne za BDP naše zemlje.
Vučić je zatim razgovarao sa radnikom koji je iz Sremske Mitrovice, a koji je zadovoljan svojim poslom u nemačkoj kompaniji.
Predsednik Vučić je razgovarao i sa Milkom, radnicom koja je bila u Nemačkoj i koja je zadovoljna uslovima rada u kompaniji.
Obraćanje predsednika Vučića
Na ceremoniji otvaranja Vučić je rekao da nemačka drevna poslovica kaže da Život ne postaje lakši, nego da mi postajemo jači.
– Grad Valjevo, ceo kolubarski okrug dobija izuzetnog poslodavca, velikog poreskog obveznika, to je kompanija koja je došla da ostane. Posebno sam srećan jer znam da će oni ovde da ostanu bar desetak godina – naveo je Vučić.
Kako kaže, nemačke kompanije u dobrim vremenima rade i čuvaju za teška vremena.
– Danas imamo preko 80.000 ljudi zaposlenih u nemačkim kompanijama. Nemačka je naš najznačajniji spoljnotrgovinski parner – kazao je Vučić.
– Gde god da odete vidite Hansgroe proizvode, samo će da bude dodato da je „napravljeno u Srbiji“. Imaćemo četiri miliona česmi proizvedenih u Valjevu – kazao je Vučić i dodao da je ovo ogroman uspeh za celu našu zemlju.
– Zahvaljujući ovim ljudima ovde, dobili smo još jednu fabriku u Srbiju, uskoro ćete videti jednu veliku investiciju u Čačku, doći će i njihove komšije. Imaćemo veliku kompaniju. Rekli su da imaju sjajno iskustvo u Valjevu i da dođu i oni u Srbiju. Hvala vam što ste to rekli – zahvalio se Vučić.
Hans Jurgen Kalmbach
Direktor kompanije pozdravio je sve prisutne i rekao da je sjajno pozdraviti sve i proslaviti veliku prekretnicu za kompaniju.
– Danas prodajemo proizvode u 150 država. Kvalitet proizvoda je ono što nas izdvaja od konkurencije – naveo je Kalmbach.
FOTO: TV PINK PRINTSCREEN
Kako kaže, nova fabrika osim što pokazuje visok kvalitet, jača i evropsku mrežu kompanije.
Kalmbach se zahvalio predsedniku Vučiću i istakao da je ova kompanija jedna velika porodica.
Ambasadorka Nemačke Anke Konrad
Konrad je rekla da sa kompanijom Hansgrohe u Srbiju dolaze nova saznanja, iskustva i nove tehnologije.
FOTO: TV PINK PRINTSCREEN
Istakla je i da će kompanija unaprediti dualno obrazovanje u Valjevu.
– Hansgrohe je uložio i u sistem za prečišćavanje vode, a na krovu fabrike su solarne ploče – navela je Konrad.
U pogon uloženo 85 miliona evra
Inače, nemački proizvođač sanitarija u novi pogon uložio je 85 miliona evra i zaposliće 1.000 ljudi. Predsednik Vučić je zajedno sa predstavnicima kompanije Hansgrohe presekao vrpcu, čime je fabrika u Valjevu zvanično puštena u rad.
Fabrika je otvorena u Industrijskoj zoni Valjevo, a pored Vučića prisustvuju i generalni direktor kompanije Hansgrohe Hans Jurgen Kalmbach, ministar finansija Siniša Mali, ministar građevinarstva Goran Vesić, ministar trgovine Tomislav Momirović, ambasadorka Nemačke Anke Konrad i drugi. Vučić je zatim održao kraći sastanak sa predstavnicima kompanije i ministrima u vladi.
Proizvodi kompanije Hansgrohe se mogu naći u brojnim hotelima sa pet zvezdica i butik hotelima, privatnim vilama i korporativnim predstavništvima širom sveta, između ostalih u najvišoj zgradi na svetu – Burj Khalifa, jednom od najluksuznijih putničkih kruzera Queen Mary 2, predstavništvu Aston Martina u Majamiju, ali i u glamuroznom Excelsioru u Dubrovniku.
– Posle samo 15 meseci izgradnje, spremni smo za proizvodnju prvih slavina u narednim mesecima. Sada, dve i po godine nakon odluke, srećni smo što možemo da poželimo dobrodošlicu novom članu Hansgrohe porodice u Srbiji koji već sada ima preko 50 zaposlenih – navode iz kompanije.
Reč je o projektu za gradnju livnice za izlivanje tela slavina, što je druga faza od ukupno četiri faze projekta za gradnju fabrike u Valjevu. Treća faza obuhvatiće galvanizaciju, a četvrta proširenje proizvodnog kompleksa za još 30.000 metara kvadratnih. Proizvodnja slavina nalazi se teritoriji Valjeva u okviru privredne zone, u istočnom delu grada. Ukupna površina parcele je 130.700 metara kvadratnih. Projektom je planiran kapacitet proizvodnje od četiri miliona tela baterija, i to tri miliona mesinganih tela i oko milion komponenata od cinka (tela ili ručica) godišnje. Nemačka kompanija Hansgrohe Group, sa sedištem u Nemačkoj, osnovana je davne 1901. godine, a danas jedan globalni lider u oblasti, dizajna i inovacija u industriji sanitarne opreme za kuhinje i kupatila, prenosi Informer pitanje Tanjuga.
Kako kažu, dugogodišnju istoriju kompanije obeležile su brojne inovacije, koje su uticale na svakodnevne navike ljudi širom sveta, kao što je patentiranje prvog ručnog tuša sa više programa. Sa svoja dva brenda AXOR i hansgrohe, kompanija simbolizuje inovaciju, dizajn, kvalitet i održivost širom sveta, navedeno je u saopštenju.
U kompaniji danas radi više od 5.600 ljudi širom sveta, a njeni proizvodi su dostupni u 150 zemalja sveta. Pored Nemačke, kompanija ima svoje fabrike u Francuskoj, Americi i Kini, a od ovog juna na mapi ovog globalno prepoznatljivog brenda, nalazi se i Srbija. Nosilac projekta je Hansgrohe, a konsultant Envico doo Beograd. Procene količine materijala ne obuhvataju već korišćeni materijal u drugom proizvodnom ciklusu (na primer pretapanje ulivnog sistema ili otpadnog metala), što znači da će većina slavina proizvedenih u Valjevu biti od čistog, „devičanskog“ mesinga. Proizvodnja će obuhvatiti mašinsku obradu, glodanje, bušenje i pranje, brušenje i poliranje, sklapanje slavina i logistiku.
Dalju obradu (galvanizaciju) u početku će, kako se napominje, vršiti spoljni dobavljači, dok će se u kasnijem periodu vršiti na lokaciji fabrike. U svakoj tehnološkoj fazi je uglavnom moguće uključivanje spoljnih partnera, što u principu znači da svaka od pet zastupljenih tehnologija može da se implementira ili interno ili od neke druge strane, gde se pribegava cilju zadovoljenja promenljive potražnje.
Predsednik je ranije govorio da će ta fabrika oživeti Valjevo i ceo Kolubarski okrug.
– To će puno značiti za čitav kolubarski okrug, ali i delove zlatiborskog okruga. Ova investicija doprineće da ljudi ostanu ne samo u Valjevu, već i u Lajkovcu, Ljigu, Osečini, Kosjeriću, Ubu i drugim okolnim mestima – naglasio je Vučić pre dve godine.
IZVOR: PINK.RS, FOTO: TV PINK PRINTSCREEN
MOŽDA TI SE SVIDI
-
Kako zaštititi auto od krađe: 7 konkretnih saveta koji stvarno pomažu
-
‘FANTASTIČNE VESTI ZA MLADE’ Predsednik Vučić: Za stanove od 75.000 evra biće potrebno učešće od samo 1.000 evra!
-
Miroslav Paunović novi pomoćnik direktora policije! Obavljaće i funkciju prvog čoveka Službe unutrašnje kontrole
-
Vršnjačko nasilje u školama: Kako pronaći rešenja?
-
Povratak tradicionalnim vrednostima ili samo nostalgični trend? Kako se mladi vraćaju narodnim običajima i zanatima u eri digitalizacije
-
Moja delatnost: Ključ za uspeh biznisa u digitalnom svetu! Nikada nije bilo lakše biti onlajn
IZDVOJENO
Bastion Marije Terezije: Živo srce Temišvara gde se vekovi prepliću sa modernim ritmom
Pre skoro četiri veka, čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija opisao je Temišvar kako leži u močvarama reke Tamiš, kao kornjača u vodi, sa bastionima kao nogama i unutrašnjom tvrđavom kao glavom.
Danas, dok koračate ulicom Hektor, svedočite jedinom preostalom „udu“ te istorijske kornjače – Bastionu Marije Terezije, koji ponosno stoji kao najveći očuvani fragment nekadašnje temišvarske tvrđave.
Izgrađen između 1730. i 1735. godine, ovaj kolos od crvene cigle prvobitno je bio poznat kao „Ravelin depozita provijanta“ (skladište hrane). Tek oko 1744–1745. godine, u čast kraljice Marije Terezije, dobija ime koje nosi i danas. Njegova arhitektura u obliku oštre strelice svedoči o vojnim inovacijama tog vremena, projektovana u stilu koji je kombinovao italijanske uticaje sa sistemima fortifikacije koje su razvili Pagan i Vauban.
Iako je Temišvar nekada opasivalo devet ovakvih bastiona, Marija Terezija je jedini koji je preživeo talas defortifikacije s kraja 19. veka, uglavnom zahvaljujući tome što su njegove prostorije bile praktične za upotrebu. Kroz vekove, ovi zidovi su videli sve: bili su rezidencija rimokatoličke episkopije, radionice, škole, internati, pa čak i državni arhiv.

Foto: Teleks.rs
Danas, Bastion više nije hladno vojno utvrđenje, već pulsirajući društveni pol grada. Nakon velike restauracije završene 2010. godine, postao je dom brojnim kulturnim institucijama. Ovde se nalaze stalne postavke Muzeja Banata, uključujući fascinantnu „Vojnu istoriju Banata“ i dela svetski poznatog karikaturiste Štefana Pope Popasa.,
Za posetioce željne opuštanja, Bastion nudi jedinstven spoj istorijskog ambijenta i modernog luksuza. Unutar njegovih lukova smešteni su restorani, koji služi tradicionalnu rumunsku kuhinju, moderni kafići i ekskluzivni klubovi. Posebna atrakcija je zelena terasa, jedinstvena u gradu, koja omogućava šetnju iznad samog ansambla muzeja.

Foto: Teleks.rs
Iskustvo Bastiona dostiže vrhunac u večernjim satima. Kada se upale dekorativna svetla, drevne zidine poprimaju magičan izgled, postajući omiljeno mesto za fotografe i romantične šetnje. Tokom leta, Bastion postaje bina na otvorenom; serije događaja poput „Bastion by Merlin“ oživljavaju prostor koncertima i predstavama za decu i mlade.

Međutim, Temišvar ne staje ovde. Najavljena je nova faza modernizacije. Planovi uključuju uvođenje ambijentalnog osvetljenja najnovije generacije, nove fontane, više zelenih površina i pretvaranje zone u potpuno pešačku tokom velikih kulturnih manifestacija. Cilj je da se ovaj prostor, koji već sada spaja prošlost i sadašnjost, transformiše u još energičnije mesto susreta istorije, gastronomije i umetnosti.

Kao svedok vremena koji je izdržao opsadu od 107 dana tokom revolucije 1848. godine, Bastion Marije Terezije ostaje nepokolebljivi simbol Temišvara – grada koji se stalno iznova definiše, ne zaboravljajući svoje korene. Za svakog putnika koji zakorači u ovaj banatski grad, Bastion nije samo turistička atrakcija, već živa priča koja se i dalje piše.

IZDVOJENO
Prerast u Dobroselici – Tiha čuda kamena i vremena
Duboko u brdima zapadne Srbije, daleko od gužve i turističkih ruta, nalazi se Prerast u Dobroselici na Zlatiboru – prirodni kameni luk koji svedoči o snazi vremena i strpljenju prirode.
Smešten u selu Dobroselica, ovaj prerast ostao je skoro nepoznat široj javnosti, ali upravo u tome leži njegov poseban šarm.

Foto: Teleks.rs
Prerasti su retke geomorfološke pojave, nastale dugotrajnim delovanjem vode na stene. U Dobroselici je priroda, kap po kap, izdubila masivnu stenu i oblikovala kameni svod koji danas deluje gotovo nestvarno. Prerast u Dobroselici ne impresionira samo svojim izgledom, već i ambijentom u kojem se nalazi – okružen šumom, tišinom i čistim vazduhom.

Foto: Teleks.rs
Do prerasta se dolazi lokalnim putevima i kratkom šetnjom kroz prirodu. Ovde posetilac dolazi kao gost, ne kao turista. Upravo zbog toga iskustvo je autentično i lično. Zvuk koraka po lišću, miris zemlje i hlad kamena pod lukom prerasta ostaju u sećanju duže od svake fotografije.

Foto: Teleks.rs
Meštani Dobroselice prerast doživljavaju kao deo svakodnevice, ali i kao mesto koje zaslužuje poštovanje. Ne priča se glasno, ne ostavlja se otpad i ne narušava se prirodni sklad. To je nepisano pravilo koje bi svaki posetilac trebalo da prihvati.

Foto: Teleks.rs
Prerast u Dobroselici nije destinacija za masovni turizam. On je mesto za one koji žele da uspore, da zastanu i da se podsete koliko je priroda moćna, a čovek mali. U vremenu brzih putovanja i kratke pažnje, ovaj kameni luk stoji mirno, kao da poručuje da najlepše stvari nastaju polako.
IZDVOJENO
Iza zidova Belvedera: Mesto gde su se susreli umetnost, moć i istorija
Na blagoj uzvišici južno od istorijskog centra Beča, iza simetričnih vrtova i fontana koje se kaskadno spuštaju ka gradu, nalazi se Dvorac Belvedere, jedno od najprepoznatljivijih mesta austrijske prestonice i nezaobilazna stanica za ljubitelje istorije i umetnosti.
Belvedere nije jedan, već kompleks koji čine Gornji i Donji Belvedere, povezani prostranim baroknim vrtovima. Izgrađen je početkom 18. veka kao letnja rezidencija princa Eugena Savojskog, čuvenog vojskovođe Habzburške monarhije. Za razliku od mnogih dvoraca tog doba, Belvedere nije imao odbrambenu funkciju. Njegova svrha bila je jasna – uživanje, reprezentacija i umetnost.
Od plemićkog doma do mesta istorijskih odluka
Posle smrti princa Eugena, Belvedere prelazi u vlasništvo carske porodice i tokom vremena dobija novu ulogu. U njegovim salonima održavali su se prijemi, dvorske svečanosti i politički susreti. Najznačajniji trenutak moderne istorije dvorca dogodio se 1955. godine, kada je u Gornjem Belvedereu potpisan Državni ugovor kojim je Austrija povratila punu nezavisnost posle Drugog svetskog rata.
Taj događaj dao je Belvedereu značenje koje prevazilazi arhitekturu i umetnost. Dvorac je postao simbol austrijske državnosti i prekretnice u istoriji zemlje.
Dom najpoznatije slike Austrije
Danas je Belvedere jedan od najvažnijih muzejskih kompleksa u Beču. Posebnu pažnju privlači zbirka posvećena bečkoj secesiji, u kojoj centralno mesto zauzima Gustav Klimt. Njegova slika „Poljubac“, izložena u Gornjem Belvedereu, smatra se najpoznatnijim umetničkim delom u Austriji i gotovo je nemoguće videti je bez gužve posetilaca.
Pored Klimta, u Belvedereu se mogu videti dela Egona Šilea i Oskara Kokoške, umetnika koji su obeležili burni početak 20. veka i trajno promenili evropsku umetničku scenu.
Vrtovi, pogled i svakodnevni život
Belvedere nije impresivan samo iznutra. Pogled sa gornje terase, koji se pruža preko vrtova ka centru Beča, jedan je od najlepših u gradu. Tokom proleća i leta vrtovi su puni turista, ali i Bečlija koji ovde dolaze na šetnju, trčanje ili kratak predah. Zimi, dvorac poprima mirniju, gotovo melanholičnu atmosferu, kada barokna arhitektura dolazi još više do izražaja.
Više od muzeja
U gradu bogatom dvorcima i kulturnim institucijama, Belvedere se izdvaja jer nije samo spomenik prošlosti. On je i danas aktivan prostor – mesto izložbi, kulturnih događaja i susreta. Upravo ta kombinacija istorijske težine i savremenog života čini Belvedere jednim od najposećenijih i najvažnijih lokaliteta u Beču.
Za mnoge posetioce, to je mesto koje najbolje pokazuje kako se u Beču prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.
NASLOVNA
Od „Bože moj“ do PZE: Aleksandar Ilić Dilan stoji iza pesama koje ostavljaju trag
Aleksandar Ilić Dilan jedan je od onih tekstopisaca čiji se rukopis lako prepoznaje. Njegove pesme nose snažan emotivni naboj, a...
Prerast u Dobroselici – Tiha čuda kamena i vremena
Duboko u brdima zapadne Srbije, daleko od gužve i turističkih ruta, nalazi se Prerast u Dobroselici na Zlatiboru – prirodni...
Miloš Kosanović odgovara na pitanja navijača: Mislim da je veoma bitno da svi igrači koji počinju da se bave profesionalnim fudbalom imaju neki svoj cilj i da žive taj cilj
Fudbalski klub Železničar iz Pančeva je jedinstvenog stava: „Ponosni smo što je naš fudbaler, Miloš Kosanović, izabran u idealni tim...
U SRCU NOVOG PAZARA! Đaci jedine prve privatne akreditovane srednje škole ‘Nikola Tesla’ u akciji promocije zdravlja
Učenici jedine i prve privatne akreditovane srednje škole „Nikola Tesla“ iz Novog Pazara svojim sugrađanima su merili pritisak, šećer u...
VELIKI USPEH KARATISTA IZ MIRIJEVA! ČLANOVI KK KAMAKURA BLISTALI NA EVROPSKOM PRVENSTVU U ITALIJI
Reprezentacija Srbije ostvarila je zapažen uspeh na SKDUN – 14. Evropskom prvenstvu u karateu, u italijanskom gradu Lignano Sabbiadoro. Poseban...
Herceg Novi u Skadarskoj: Roštilj, karikature i duša starog Beograda
Na samom početku Skadarske ulice, kao kapija boemske četvrti, već tri decenije stoji kafana „Herceg Novi“. Iako nosi ime grada...
Đurović i Jorgić najavili FIDE Svetsko školsko prvenstvo u šahu u Vrnjačkoj Banji: Očekuje se preko 450 učesnika iz celog sveta
Predsednik opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović i predsednik Šahovskog saveza Srbije Andrija Jorgić najavili su danas održavanje FIDE Svetskog školskog...
Zasenio Balkan: Zvezda Granda Daniel Trencovski snimio najskuplji spot i obećava još veći bum na muzičkom nebu
Pevač Daniel Trencovski, Zvezda Granda, odlučio je da 2025. godinu započne u velikom stilu. Nakon meseci posvećenog rada, predstavio je...
TAJNA USPEHA SULTANIJE IZ SRBIJE: Žena čije ime se sa poštovanjem izgovara od Bosfora do Novog Pazara
Prof. dr Birsena Duljević Numanović, pisac, istraživač i uspešna preduzetnica predstavlja inspiraciju i motivaciju, ne samo za žene, već i...
Blizanci! Zodijački genijalci koji vladaju svetom
Da li ste se ikada zapitali šta Blizance čini tako neodoljivo moćnima? Njihova harizma, inteligencija i nepokolebljiva prilagodljivost nisu samo...
